Babine
Babine ili puerperij je period koji počinje završavanjem četvrtog porođajnog doba. Traju do šest sedmica, ili 40 dana nakon porođaja, koliko je potrebno da nestanu promjene genitalnih organa nastale tokom trudnoće, i da se oni vrate u stanje prije trudnoće.
- Karakteristike su im
Amenoreja je izostanak menstruacije do kojeg nakon porođaj dolazi zbog lučenja prolaktina, koji ima inhibirajuće djelovanje na gonadotropne hormone hipofize. Amenoreja kao posljedica lučenja prolaktina može potrajati do dvije godine, ovisno o prehrani majke, intenzitetu dojenja i početku uvođenja dohrane. Međutim, ako žena kratko doji ili uopće ne doji, prva menstruacija se pojavi već sedam dana po porođaju.
Lohije su iscjedak iz rodnice koji se javlja u vrijeme babinja. Na početku su lohije krvave, potom sukrvičaste i na kraju smeđe. Nakon najviše tri sedmice babinja iscjedak postaje oskudan i bjelkast.Ovo je uzrokovano time što se nakon dvije sedmice ušće materice zatvori tako da iscjedak predstavlja samo ljuštenje epitela rodnice uz vrlo oskudnu sluz iz grlića materice.
Involucija maternice predstavlja vraćanje materice u stanje prije poroda. Nakon placentarnog doba maternica ima veličinu glave djeteta i dosiže nivo pupka žene. U normalnom babinju ako žena održava laktaciju, materica se za dvije sedmice vrati na veličinu prije poroda, a nakon četiri sedmice iznosi između 3 i 4 cm.
Laktacija počinje dva do tri dana nakon poroda. Najvažniji hormon za laktaciju je prolaktin, za čiju je produkciju osnovni podražaj dojenje. Pored prolaktina, za laktaciju su potrebni i drugi hormoni, kao što su: inzulin, kortizol, humani placentarni laktogen progesteron i estrogeni. Ako žena ne doji nivo mlijeka u dojkama opada već nakon 48 sati.
Opis
[uredi | uredi izvor]
Babine, postporođajni (ili postneonatusni) period počinje nakon porođaja i obično se smatra da traje šest do osam sedmica.[1] Postoje tri različite faze postnatusnog perioda; akutna, koja traje šest do dvanaest sati nakon rođenja; subakutna, koja traje šest sedmica; i odgođena faza, koja traje do šest mjeseci. Tokom odgođene faze, neke promjene u genitourinarnom sistemu se mnogo duže rješavaju i mogu rezultirati stanjima kao što je mokraćna inkontinencija. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) opisuje postneonatusni period kao najkritičniju, a ipak najzanemareniju fazu u životima majki i beba. Većina smrtnih slučajeva majki i novorođenčadi javlja se tokom ovog perioda.[2]
U naučnoj literaturi, termin se obično skraćuje na Px', gdje je x' broj; naprimjer, "dan P5" treba čitati kao "peti dan nakon rođenja". Ovo se ne smije miješati s medicinskom nomenklaturom koja koristi G P za broj i ishode trudnoća (graviditet i paritet).
Žena koja se porađa u medicinskoj ustanovi može otići čim se medicinski stabilizuje, što može biti već nekoliko sati nakon porođaja, iako je prosjek za vaginski porođaj jedan do dva dana. Prosječni postnatusni boravak nakon carskog reza je tri do četiri dana.[3] Tokom ovog perioda, majka se prati zbog krvarenja, funkcije crijeva i mjehura, te njege bebe. Također se prati i zdravlje dojenčeta.[4] Rani postnatalni otpust iz bolnice se obično definira kao otpust majke i novorođenčeta iz bolnice u roku od 48 sati nakon rođenja.
Poporođajni period se može podijeliti u tri različite faze; početna ili akutna faza, 8 –19 sati nakon porođaja; subakutni postporođajni period, koji traje dvije do šest sedmica, i odgođeni postporođajni period, koji može trajati i do šest mjeseci.[5] U subakutnom postporođajnom periodu, 87% do 94% žena prijavljuje barem jedan zdravstveni problem.[6][7] Dugoročne zdravstvene probleme (koji perzistiraju i nakon odgođenog postporođajnog perioda) prijavljuje 31% žena.[8]
Razne organizacije preporučuju rutinske postporođajne procjene u određenim vremenskim intervalima u postporođajnom periodu.[9]
Akutna faza
[uredi | uredi izvor]
Prvih 6 –12 sati nakon porođaja je početna ili akutna faza postporođajnog perioda.[10] Tokom ovog perioda, majku obično prate medicinske sestre ili babice jer se mogu pojaviti komplikacije.
Najveći zdravstveni rizik u akutnoj fazi je postporođajno krvarenje. Nakon porođaja, područje gdje je posteljica bila pričvršćena za zid maternice krvari, a maternica se mora kontrahirati kako bi se spriječio gubitak krvi. Nakon kontrakcije, fundus (vrh) maternice se može palpirati kao čvrsta masa u nivou pupka. Važno je da maternica ostane čvrsta, a medicinska sestra ili babica će često procjenjivati i fundus i količinu krvarenja. Masaža maternice se obično koristi kako bi se pomoglo maternici da se kontrahira.
Komplikacije u babinjama
[uredi | uredi izvor]- Postporođajna depresija
- Mastitis
- Obilnije krvarenje koje traje duže od desetak dana
- Puerperalni endometritis
- Puerperalna infekcija
- Upala međice
- Puerperalni endometritis
- Puerperalna sepsa
- Pijelonefritis
- Tromboembolia puerperalis
- Retencija mokraće
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Lopez-Gonzalez DM (2023). "Postpartum Care of the New Mother". StatPearls. PMID 33351433.
- ↑ WHO Recommendations on Postnatal Care of the Mother and Newborn. World Health Organization. 2013. ISBN 978-92-4-150664-9. PMID 24624481. Arhivirano s originala, 20. 1. 2022. Pristupljeno 12. 3. 2022.
- ↑ "Recovering from a caesarean section". NHS Choices. Arhivirano s originala, 20. 12. 2016. Pristupljeno 16. 12. 2016.
- ↑ Vernon D (2007). With Women, Midwives Experiences: from Shiftwork to Continuity of Care. Canberra: Australian College of Midwives. str. 17. ISBN 978-0-9751674-5-8.
- ↑ Romano M, Cacciatore A, Giordano R, La Rosa B (april 2010). "Postpartum period: three distinct but continuous phases". Journal of Prenatal Medicine. 4 (2): 22–25. PMC 3279173. PMID 22439056.
- ↑ Glazener CM, Abdalla M, Stroud P, Naji S, Templeton A, Russell IT (april 1995). "Postnatal maternal morbidity: extent, causes, prevention and treatment". British Journal of Obstetrics and Gynaecology. 102 (4): 282–287. doi:10.1111/j.1471-0528.1995.tb09132.x. PMID 7612509. S2CID 38872754.
- ↑ Thompson JF, Roberts CL, Currie M, Ellwood DA (juni 2002). "Prevalence and persistence of health problems after childbirth: associations with parity and method of birth". Birth. 29 (2): 83–94. doi:10.1046/j.1523-536X.2002.00167.x. PMID 12051189.
- ↑ Borders N (2006). "After the afterbirth: a critical review of postpartum health relative to method of delivery". Journal of Midwifery & Women's Health. 51 (4): 242–248. doi:10.1016/j.jmwh.2005.10.014. PMID 16814217.
- ↑ "ACOG Committee Opinion: Optimizing Postpartum Care". maj 2018. Arhivirano s originala, 28. 4. 2020. Pristupljeno 29. 4. 2020.
- ↑ Gaitzsch J, Appelhans D, Wang L, Battaglia G, Voit B (april 2012). "Synthetic bio-nanoreactor: mechanical and chemical control of polymersome membrane permeability". Angewandte Chemie. 51 (18): 4448–4451. doi:10.1002/anie.201108814. PMC 3279173. PMID 22438056.
