Istaknuti članak
Zabel Jesajan (rođ. Hovhanisjan; 4. februara 1878. – 1943.) bila je armenska književnica, prevoditeljica, publicistkinja, profesorica književnosti i književna kritičarka. Jedna je od najistaknutijih ličnosti moderne armenske književnosti. Njezine knjige, članci i govori bavili su se adanskim pokoljima, armenskim genocidom, sudbinom armenskih izbjeglica i siročadi, kao i položajem i društvenom ulogom armenskih žena. Bila je članica Saveza pisaca SSSR-a od 1934. godine.
Rođena je u armenskoj porodici u Üsküdaru u Carigradu, usred Rusko-turskog rata, a školovala se u Carigradu i Parizu, gdje je od 1895. pohađala predavanja iz književnosti i filozofije na Sorbonne Université i Collège de France. Bila je među prvim ženama iz Carigrada koje su otišle na studij u inostranstvo. Već se od mladosti uključila u armenske književne krugove u Carigradu i Parizu; prvi tekst objavila je 1895, a potom je pisala prozu, eseje, članke i prijevode te objavljivala u armenskim i francuskim časopisima i novinama. U središtu njezina stvaralaštva nalaze se lična i kolektivna iskustva, svjedočenje o nasilju, progonu i raseljenju te društveni položaj Armena i žena. Među njezina najpoznatija djela ubrajaju se U ruševinama, jedno od ključnih svjedočanstava o adanskim pokoljima, i autobiografsko djelo Vrtovi Silihdara.
Jeste li znali...
- ... da su Osmanlije dio Kalemegdana kod Rimskog bunara zvale Fićir bajir, odnosno "breg za razmišljanje"?
- ... da je argentinski film El Apóstol jedan od prvih dugometražnih animiranih filmova?
- ... da se riječ snob često povezuje s latinskim izrazom sine nobilitate?
- ... da je pravo ime Winone Ryder Winona Laura Horowitz?
- ... da se u središtu Mliječnog puta nalazi supermasivna crna rupa?
- ... da je Solferino ključan događaj u historiji humanitarnog prava?
- ... da se neke alatke za astronaute mogu poslati u svemir u obliku digitalnog modela za 3D štampu?
Aktualni događaji
- 31. jula – Oko 60.000 migranata prešlo je marokansko-špansku granicu kod Ceute, što je dovelo do najmanje 83 smrtna slučaja.
- 21. jula – Supredsjednik Nikaragve Daniel Ortega najavio je ukidanje svih budućih izbornih procesa u zemlji.
- 19. jula – Pobjedom nad Argentinom nakon produžetaka (1:0), Španija je po drugi put u historiji postala svjetski prvak (na slici). Najboljim igračem turnira proglašen je španski kapetan Rodri, dok je najbolji strijelac na turniru s 10 golova bio francuski kapetan Kylian Mbappé.
- 24. juna – Sjeverozapadnu i središnju Venezuelu pogodila su dva uzastopna potresa magnitude 7,2 i 7,5 Mw. Najmanje 188 osoba je poginulo, a preko 40.000 osoba vodi se kao nestalo.
- 23. juna – U Boliviji su uklonjene posljednje cestovne blokade i obustavljeni masovni antivladini protesti na temelju sporazuma administracije predsjednika Rodriga Paza i Bolivijskog radničkog centra. Protesti su izbili na Međunarodni praznik rada, a doveli su do najmanje 17 smrtnih slučajeva.
Na današnji dan
- 936. – U katedrali u Aachenu, Otto I je okrunjen za njemačkog kralja; kasnije će biti osnivač i prvi vladar Svetog Rimskog Carstva.
- 1908. – Austrijski arheolozi pronašli 20,000 godina star kipić Venere (na slici), danas jedan od najpoznatijih paleolitskih spomenika.
- 1941. – Nakon više godina borbe s bolestima, u rodnoj Kolkati preminuo Rabindranath Tagore, indijski filozof i pjesnik te dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1913.).
- 1960. – Pod vodstvom Félixa Houphouëta-Boignyja, Obala Bjelokosti stekla nezavisnost od Francuske.
- 2008. – Rusija i Gruzija započele petodnevni rat oko teritorija Južne Osetije i Abhazije, koji će završiti ruskom pobjedom.
