651.
Izgled
| Godine:
◄◄ | ◄ | 647. | 648. | 649. | 650. | 651. | 652. | 653. | 654. | 655. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 620-e | 630-e | 640-e | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 651 DCLI |
| Ab Urbe condita | 1404 |
| Asirski kalendar | 5401 |
| Bengalski kalendar | 58 |
| Berberski kalendar | 1601 |
| Budistički kalendar | 1195 |
| Burmanski kalendar | 13 |
| Bizantijski kalendar | 6159–6160 |
| Kineski kalendar | 庚戌年 (Metalni Pas) 3347 ili 3287 — do — 辛亥年 (Metalni Svinja) 3348 ili 3288 |
| Koptski kalendar | 367–368 |
| Diskordijanski kalendar | 1817 |
| Etiopijski kalendar | 643–644 |
| Hebrejski kalendar | 4411–4412 |
| Hindski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 707–708 |
| - Šaka Samvat | 573–574 |
| - Kali Juga | 3752–3753 |
| Holocenski kalendar | 10651 |
| Iranski kalendar | 29–30 |
| Islamski kalendar | 30–31 |
| Julijanski kalendar | 651 DCLI |
| Korejski kalendar | 2984 |
| Minguo kalendar | 1261 prije Tajvana 民前1261年 |
| Seleukidska era | 962/963 AG |
| Tajlandski solarni kalendar | 1193–1194 |
Godina 651. (DCLI) bila je redovna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru. Oznaka 651. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]Evropa
[uredi | uredi izvor]- Kralj Klodvig II od Neustrije i Burgundije ženi se Balthildom, za koju se kaže da je anglosaksonska aristokratkinja prodata u ropstvo u Galiji. Balthildu, kao robinju, je posjedovao Klodvigov gradonačelnik palate, Erchinoald, koji mu je poklanja kako bi stekao kraljevsku naklonost (približan datum).
Britanija
[uredi | uredi izvor]- Kralj Oswiu od Bernicije objavljuje rat svom rivalu, kralju Oswineu od Deire. Oswine odbija da se s njim upusti u bitku i povlači se u Gilling (Sjeverni Yorkshire). Oswinea izdaje prijatelj, a 20. augusta ga ubijaju Oswiuovi vojnici.[1]
- Œthelwald nasljeđuje svog ujaka Oswinea kao kralja Deire i udružuje se s Oswiuovim neprijateljem, kraljem Pendom od Mersije. Kraljica Eanflæd od Bernisije donira imanje Gilling za osnivanje manastira.
Perzija
[uredi | uredi izvor]- Perzijskog kralja Jazdegerda III ubili su njegovi sljedbenici, smatra se da se to desilo u mlinarevoj kolibi u blizini Merve, čime je okončan perzijski otpor arapskom osvajanju i ugašeno Sasanidsko carstvo.
Rašidunski Halifat
[uredi | uredi izvor]- Rašidunska vojska pod vodstvom Abdullaha ibn Amira napala je Afganistan i zauzela glavne utvrde u Horasanu (današnji Iran). Muslimanski Arapi okupirali su gradove Balkh i Herat, koji su se mirno predali.
- Delegacija koju je predvodio Sa'd ibn Ebu Vekkas stigla je u glavni grad Čang'an prekomorskim putem. Dočekao ih je car Gao Zong, koji je naredio uspostavljanje prve kineske džamije.
- Emir Abdullah ibn Abi Sarh napao je Dongolu u Nubiji (651-652).[2]
651 u temama
[uredi | uredi izvor]Religija
[uredi | uredi izvor]- Halifa Osman ibn Affan dao je nalog za uvezivanje Kur'ana u njegovom današnjem obliku. Prva pisana verzija islamske svete knjige sastavljena je u Medini pod vodstvom Zejda ibn Thabita.[3]. Tekst je postao model prema kojem su se pravile kopije i širile po urbanim centrima arapskog svijeta.
- Hôtel-Dieu de Paris osnovao je biskup Landry (Landericus). Postao je prva veća bolnica u Parizu.
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
- 20. august – Oswine, kralj Deire (Engleska)
- 31. august – Aidan, biskup Lindisfarna rođen u Irskoj[4]
- Braulio, biskup Zaragoze (rođen 590.)
- Daji Daoxin, budistički patrijarh Čán (rođen 580.)
- Grasulf II, vojvoda od Furlanije (približan datum)
- Radoald, vojvoda od Beneventa (Italija)
- Jazdegerd III, kralj Sasanidskog carstva
- Apranik, sasanidska vojna zapovjednica.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ The Convert Kings, par N. J. Higham. Manchester University Press ND, 1997 (ISBN 978-0-7190-4827-2)
- ↑ The Cambridge history of Egypt, par M. W. Daly, Carl F. Petry. Cambridge University Press, 1998 (ISBN 978-0-521-47137-4)
- ↑ Reynold A. Nicholson, A Literary History of the Arabs, Routledge, 1995, 506 p. (ISBN 978-0-7007-0336-4
- ↑ "Saint Aidan | bishop of Lindisfarne". Encyclopedia Britannica.
