close
Jump to content

Antoni Kirk-Green

Iwde to Wikipedia
Antoni Kirk-Green
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuBiritaani-Mawndi Taƴto
InndeAnthony Taƴto
Ɗuubi daygo16 Duujal 1925 Taƴto
ƊofordeRoyal Tunbridge Wells Taƴto
Date of death7 Morso 2018, 8 Morso 2018 Taƴto
Place of deathOxford Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajihistorian, ethnographer Taƴto
EmployerSt Antony's College Taƴto
Janngi toUniversity of Cambridge, University of Oxford Taƴto
Affiliation stringThe Infinity Partnership Taƴto
Participant inWorld Economic Forum Annual Meeting 2016 Taƴto

Anthony Hamilton Millard Kirk-Greene CMG MBE (16 mee 1925 – 8 sulyee 2018) ko daartoowo e etnogaraaf Angalteernaajo ɓurɗo anndeede e golle makko e daartol leydi Nijeer e daartol njuɓɓudi koloñaal Angalteernaajo e nder Afrik. Caggal nde o woni jaagorde koloñaal, Kirk-Greene wonti sehil St Antony’s College, Oxford, ɗo o woni jannginoowo e daartol Afrik hannde ngol tuggi 1967 haa 1992. O wonii hooreejo Fedde Jannde Afrik to Angalteer tuggi 1988 haa 19.[1]

Anthony Kirk-Greene jibinaa ko to Tunbridge Wells to Kent, Angalteer ñalnde 16 mee 1925. O woniino kapiteen e nder konu Inndo tuggi 1943 haa 1947 e wolde adunaare ɗimmere . Caggal ɗuum o heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1950 e hitaande 1954 o heɓi dipolomaaji makko Baccalauréat e Masters. O heɓi kadi seedantaagal makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e hitaande 1967.

Kirk-Greene naati nder Colonial Service, o woni ardiiɗo lesdi Naajeeriya, haa ragare o heɓi darnde Komisinaajo mawɗo diiwal. E nder oon sahaa, o woni e yiɗde etnogaraafi e pinal e ɗemngal Hausa en . Caggal nde leydi Najeriya heɓi jeytaare mum, o woniino jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, to diiwaan Kaduna tuggi hitaande 1961 haa 1965. Tuggi hitaande 1967 haa 1981 o woniino jannginoowo daartol to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Antony, Oxford . O woniino porfeseer gardiiɗo jaagorɗe tuggi 1992 haa 1999 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford to Oxford. [1] O winndi defte ɗuuɗɗe ɗe jaɓɓaama dow taariiha lesdi Naajeeriya e konu lesdi Naajeeriya non boo anndal siyaasaaku Afrik ɓaawo ndimu lesdi Naajeeriya ɓurna fuu. O winndi kadi wiɗtooji keewɗi teeŋtuɗi e daartol Sarwiis Koloñaal.

O woniino hooreejo Fedde Jannde Afrik to Dental Dowlaaji Amerik (ASAUK) tuggi 1998 haa 1990, o rokkaa njeenaari ASAUK « Distinguished Africanist » e hitaande 2005. O sankii ko to Oxford ñalnde 8 sulyee 2018 tawi omo yahra e duuɓi 93.

Golle cuɓaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  • Ko ɗum woni Fuɗnaange Naajeeriya: Baɗte noddaango (1956)
  • Laamorɗe Fuɗnaange Naajeeriya (1957)
  • Adamawa, Ko adii e ko jooni; Laawol taariiha dow ɓamtaare lesdi Kameruun woylaare (1958)
  • Maiduguri e Laammordeeji Bornu. Maiduguri da manyan biranen Barno (1958)
  • Jahgol Barth e nder leydi Najeriya: Ƴeewndorɗe e jaaynde Heinrich Barth e nder leydi Najeriya, 1850-1855 (1962)
  • Kuule njuɓɓudi ɓiɓɓe leydi e nder leydi Najeriya; Binndanɗe cuɓaaɗe, hitaande 1900-1947 (1965)
  • Hausa ba dabo ba ne; Koolol 500 tinndi (1966)
  • Jannguɗo Hausa Jamanuuji. Wondude e Yahaya Aliyu (1967)
  • Jaɓɓungal e njilluuji Afrik hirnaange; Haalaaji ɗiɗi dow nguurndam hoore mum diga woyla Naajeeriya (1971)
  • Kiriis e fitinaaji nder leydi Naajeeriya: Deftere winndaande 1966-1970 (e nder defte ɗiɗi) (1971)
  • Fuɗɗoode wolde nder leydi Naajeeriya e miijo kulol (1975)
  • Saggitorde nguurndam guwerneer koloñaal Biritaan (1980)
  • "Njokkee e rajooji mon": Binndanɗe ngam janngude laamu konu e nder Afrik ɓuuɓɗo (1981)
  • Naajeeriya diga hitaande 1970: limngal siyaasaaku e faggudu (1981)
  • Saggitorde nguurndam gollal koloñaal Biritaan, 1939-1966 (1991)
  • Ko fayti e golle laamu: Daartol golle siwil koloñaal e caggal leydi HM, 1837-1997 (1999)
  • Ardiiɓe laamu Biritaniya, 1858-1966 (2000)
  • Gite laamu: Antoloji Korona (2001)
  • Alaama laamu: Ofiisaajo diiwaan Biritaan e nder Afrik (2006)
  • Feccere Laamaandi: Antolooji Korona ɗiɗaɓi (2012)
  1. Terry Barringer: 'Obituary Anthony Hamilton Millard Kirk-Greene (1925-2018)'. In: African Research & Documentation, no. 133, 2018, p.42-43