Jean Paul

Jean Paul
Jean Paul (slika iz godine 1797./1798.)
Puno ime	Johann Paul Friedrich Richter
Rođenje	1763-03-21 21. ožujka 1763. Wunsiedel
Smrt	14. studenoga 1825. (62 god.) Bayreuth
Period pisanja	Klasicizam i romantizam
Normativni nadzor wikipodatci wikislike wikigalerija VIAF HE EB EI DB MB Portal o životopisima

Jean Paul (puno ime Johann Paul Friedrich Richter); Wunsiedel, 21. ožujka 1763. – Bayreuth, 14. studenoga 1825.) bio je njemački pisac. U književnom smislu ubraja se među klasike i romantike. Johann Paul Friedrich Richter promijenio je svoje ime u Jean Paul jer je bio veliki obožavatelj djela Jean-Jacques Rousseaua.

Jedan od istaknutih suvremenika njemačkog romantizma. Probijao se iz teških prilika krajnjeg siromaštva do studija teologije i filozofije, koji je prekinuo zbog oskudice. Nakon toga bio je kućni učitelj i odgojitelj po plemićkim dvorovima. U Weimaru je prijateljevao s J. G. Herderom; Goethe i Schiller nisu u njemu vidjeli srodan duh. Kao učen čovjek živio poslije od stipendija velikaša.

Kao književnika označava ga duh satire u službi europskih prosvjetiteljskih ideja. Skučenost njemačkih prilika prikazuje u pripovijetci Život veseloga učitelja imenom Marija Wuz u Auenthalu: svojevrsna idila (Leben des vergnügten Schulmeisterlein Maria Wuz in Auenthal: eine Art Idylle, 1793.). Iz tog iskustva stvarnosti povukao se u sebe i naglašenu duševnost. Odlomak romana Nevidljiva loža: životopis (Die unsichtbare Loge: eine Biographie, I–II, 1793.) uzorno prikazuje elemente romantike u sudaru s humorom i raskrinkavanjem stvarnosti. Po uzoru na Goetheov Bildungsroman, u romanu Titan (I–IV, 1800.–03.), kritički se obračunava s hirovitim »genijaliziranjem«. Već obuzet sumnjom u smisao književne umjetnosti u modernome svijetu, ostavljajući više svojih djela u nedovršenim odlomcima, Jean Paul je upravo u humoru vidio spoj osjetljivosti, satire i novih vizija. Teorijski je to pokazao u svojem Uvodu u estetiku (Vorschule der Ästhetik, I–III, 1804), a u čitatelja je najveću popularnost postigao autobiografskim romanom Nestašne godine (Flegeljahre, I–IV, 1804–05).

Ostala djela

• Izbor iz đavlovih spisa (Auswahl aus des Teufels Papieren, 1789),
• Hesperus (1795),
• Život Quintusa Fixleina (Leben des Quintus Fixlein, 1796),
• Siebenkäs (I–II, 1796–97),
• Putovanje bojišnog propovjednika Schmelzlea u Flätz (Des Feldpredigers Schmelzle Reise nach Flätz, 1809) i dr.

Izvori

HE

Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda