Weather
Yanawu shidə kəndaaram sami dunyabe na-a loktu-a taganasbe-aro fəlejin, shidəwo futu temperature-a, nəmkəluwu-a, fowo-a, kuru nəmkərawu-aro bayantin.[1] Dunyalan, awowa yanawube ngəwuso cidiya sami dunyabedən wakajin, shi tropospheredə,[2][3] cidiya stratosphereben. Weatherdə shima temperature yim-yimye-a, nji samibe-a, kuru kəndaaram samibe gadeso-a, amma yanawudə shima kalma kəndaaram samibe loktu kuruwuro fəlejinmawo.[4] Sa shaida baro faidatiya, "weather" də shima yanawu dunyabewo.
Shi yanawudǝ shiga suwudindǝ shima kasam duno-a, nǝmngǝla-a, kuru nǝmgade-gade ndikate na-a gade-aben. Nəm gade-gade adə dalil angle kəngalbe nasha ndason yayen wakajin, shi doni latitude'a faljinma. Nəm gade-gade kawudobe dunowa ndikate kasam polarbe-a kasam tropicalbe-adə shima kasam kura-kura suwudin: shi Hadley celldə-a, shi Ferrel celldə-a, shi polar celldə-a, kuru jet streamdə-a. Nizam yanawube latitude dawubedə, jili extratropical cyclones sodə, awo shiga suwudində shima letəgəram jetbedəwo. Dalil shi axis dunyabedə shi orbit planenzəro tiltənadə (shiro ecliptic gultin), haske kəngalbedə angles gadegaden loktuwa gadegaden suro saaben waajin. Kəla dunyaben, kawudodə ngəwusoro ±40 °C (-40 °F səta 104 °F ro saadəna) saa woson. Suro saa duwu kadaben, shi faltə Dunyabe kokortənzəbedə raksə nəmngəwu a kuru futu kawusube dunonzə Dunyabe səbandindəga lejin, daji zaumaro futu dunyabe loktu kuruwubedəga faljin.
Nəmgade-gade temperature samibedəye nəmgade-gade pressurebe suwudin. Altitude kuradə altitude cidiyabedəga amusuro waljin, sau kawudo samibedə dalil cidi dunyabe'a letaben wakajin kuru radiation lossesdə samiro lejində ngəwusoro sambisoro faltinba. Weather forecastingdə shima ilmu kimiyabe-a nzundube-a faidatə kəndaaram samibe loktu fuwube-a na laa-aro notə. Nizam yanawu dunyabedə nizam tarrata; adəye səkə, faltə gana-gana nasha fal nizam dəye lan tədin madə, nizam dəga sammaro awo kura suwudin. Adamganabe kasadənzə yanawudəga kaltəgəbedə suro gargamben waazəna, kuru hujjaa mbezai kəla cidawa ambeso misallo bareso kuru sanyiyaramsoye futu yanawubedəga falzanaben.
Futu yanawu dunyawa gadeyen cidajində kəratəye banazəgə futu yanawu dunyalan cidajində asutin. Na nowata suro Nizam Kausuben, Jupiterbe Great Red Spotnzədə, shima karwa anticyclonicbe nowata kəla gananzəyayi saa 300ro mbejiro. Attəson yayi, yanawudə tiyi dunyabedən dazənyi. Shillewube coronanzədə sambisoro samiro fattəyin, kuru awo zaumaro sami sarsar suro Nizam Kausuben suwudin. Shi nəmngəwu massbe kawusulan suluwunadə shiga solar wind lan nowotə.