close
Пређи на садржај

Opsin

С Википедије, слободне енциклопедије
3-dimenziona struktura goveđeg rodopsina. Sedam-transmembranskih domena je prikazano u različitim bojama. Hromofor je prikazan u crvenoj boji.

Opsini su grupa na svetlost senzitivnih 35-55 kDa za membranu-vezanih G protein-spregnutih receptora retinoidne proteinske familije nađenih u fotoreceptorskim ćelijama retine. Pet klasičnih grupa opsina je obuhvaćeno čulom vida. Oni posreduju konverziju fotona u elektrohemijski signal, što je prvi stepen kaskade vizuelne transdukcije. Postoji još jedan opsin koji je nađen u mrežnjači sisara, melanopsin, on učestvuje u cirkadijalnim ritmovima i refleksu zenica ali ne u formiranju slike.[1]

Klasifikacija opsina

[уреди | уреди извор]

Opsini se dele u dve grupe koje nisu homologne, ali su konvergentno evoluirale slični oblik i funkciju.[2][3] Tip I opsina su izraženi kod prokariota, dok životinje koriste tip II opsina. Opsini nisu nađeni izvan ovih grupa (na primer kod biljki, gljivica, ili plakozoa),[2] mada još nepotvrđeni izveštaji o opsinima kod sunđera[4] možda sugerišu da su opsini bili prisutni kod drevnih životinja.

  1. ^ Yoshinori Shichida, Take Matsuyama (2009). . „Evolution of opsins and phototransduction”. Phil. Trans. R. Soc. B. 364 (1531): 2881—2895. doi:10.1098/rstb.2009.0051. Архивирано из оригинала 04. 03. 2016. г. Приступљено 23. 11. 2010. 
  2. ^ а б David C. Plachetzki, Caitlin R. Fong and Todd H. Oakley (2010). . „The evolution of phototransduction from an ancestral cyclic nucleotide gated pathway”. doi:10.1098/rspb.2009.1797. [мртва веза]
  3. ^ Fernald RD (2006). . „Casting a genetic light on the evolution of eyes”. Science (New York, N.Y.). 313 (5795): 1914—8. PMID 17008522. doi:10.1126/science.1127889. 
  4. ^ „Porifera: Amphimedon queenslandica (sponge) .. 1 opsin”. GenomeWiki. University of California Santa Cruz (UCSC) Genome Bioinformatics Group. Архивирано из оригинала 11. 03. 2022. г. Приступљено 23. 11. 2010. 

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]