Uran (mitologija)
| Uran | |
|---|---|
| Grupe | Grčki primordijalni bogovi |
| Suprug(a) | Geja |
| Mitologija | Grčka mitologija |

Uran (grč. Οὐρανός, Ouranós) primordijalni je bog neba. Prema Hesiodu Uran je bio sin i muž Geje (Zemlja), s kojom je rodio prvu generaciju Titana i većine ostalih bogova. Ciceron u svom djelu De natura deorum tvrdi da je Eterov i Hemerin potomak, a prema orfičkim je Niktin sin. Njegov pandan u rimskoj mitologiji je Cel (lat. Caelus), a u hinduizmu Varuna. Uran je povezan sa Eonom. Nijedan kult upućen direktno Uranu nije preživio do klasičnog doba,[1] a Uran se ne pojavljuje među uobičajenim temama grčke oslikane keramike. Elementarna Zemlja, Nebo i Stiks mogu se, međutim, spojiti u svečanoj invokciji u Homerovom epu.[5] Uran je povezan sa rimskim bogom Celom.[2][3][4][5][6]
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Većina lingvista prati etimologiju imena Οὐρανός znači "nebo", a potječe od pragrčke riječi *worsanos (Ϝορσανός),[7] od indoevropskog korijena *wers- = "vlažiti, kapati", što znači kiša[8] ili gospodar kiše.[9] Uranovo ime je povezano sa imenom Uranij (Uranov sin - Gigant) i imenom Uranija (muza).
Kastriranje Urana
[uredi | uredi izvor]Hesiod u svojoj Teogoniji govori da je Uran dolazio svake noći da bi spavao s Gejom, ali je mrzio djecu koju mu je rodila: Titane, Centimane i Kiklope.[10] On ih je zatvorio u Tartar što je Geji uzrokovalo veliku bol. Oblikovala je kremeni srp i zatražila svoje sinove da kastriraju njenog muža, a na to je pristao Kron, najmlađi Titan.[11] Dok je Uran sišao nad Geju da bi spavao s njom, Kron je iz zasjede skočio na njega i kastrirao ga, bacivši njegove testise u more. Od prolivene krvi rođeni su Giganti, Erinije, Melije (nimfe stabla jasena) te Telhine (stanovnike ostrva Roda). Od genitalija bačenih u more rođena je Afrodita.[12] Kron je potom zatvorio Centimane i Kiklope u Tartar. Uran i Geja tada su prorekli da će i samog Krona svrgnuti njegov sin, stoga je on to pokušao izbjeći proždiravši svoju djecu. Međutim, uz pomoć svoje majke Reje, Zeus je preživio i svrgnuo Krona. Urana je poslije držao Titan Atlas, za kaznu, iako neki tvrde da on zapravo drži Geju, Zemlju.

Potomstvo
[uredi | uredi izvor]Uran ima djecu sa Gejom i Talasom. Uranovi potomci:
- Titani - oni su ga svrgnuli.
- Kiklopi - jednooki divovi.
- Centimani - divovi sa sto ruku i pedeset glava, zbog izgleda ih je Uran zatvorio.
- Erinije - božice osvete.
- Giganti - divovi sa zmijskim repovima.
- Melije - nimfe jasena.
- Afrodita - božica ljubavi i ljepote, kćerka Urana sa Talasom, ili je nastala od njegovih genitalija.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Nismo ih smatrali ni na koji način dostojnima obožavanja", rekao je Karl Kerenyi, govoreći u ime starih Grka, o Titanima (Kerenyi, str. 20); "s jedinim izuzetkom, možda, Krona; a također i Helija."
- ↑ As at Homer, Ilijada 15.36 ff., Odiseja 5.184 ff.
- ↑ Grimal, s.v. "Caelus" str. 38.
- ↑ Varro, De lingua Latina 5.58.
- ↑ Marion Lawrence, "The Velletri Sarcophagus", American Journal of Archaeology 69.3 (1965), str. 220.
- ↑ Floro, Epitome 1.40 (3.5.30): "Jevreji su pokušali odbraniti Jerusalem; ali on [Pompeius Magnus] je ušao i u ovaj grad i vidio tu veliku Svetinju nad svetinjama bezbožnog naroda razotkrivenu, Caelum pod zlatnom lozom" (Hierosolymam defendere temptavere Iudaei; verum haec quoque et intravit et vidit illud grande inpiae gentis arcanum pavite, Caelum arcanum pavite). Kultura (Brill, 2001), str. 81 i 83 (bilješka 118). El Oxford Latin Dictionary (Oxford: Clarendon Press, 1982, 1985 reprinting), str. 252, unos caelum, cita a Juvenal, Petronio, and Floro como ejemplos de Caelus o Caelum "sa referencom na Jahvu; također, do neke simbolike Jehove."
- ↑ West 2007, p. 137. Prvobitno rekonstruisano u: Johann Baptist Hofmann, Etymologisches Wörterbuch des Griechischen (Munich: R. Oldenbourg, 1950).
- ↑ Robert S. P. Beekes, Etymological Dictionary of Greek, vol. 2 (Leiden: Brill, 2009), 1128–1129.
- ↑ West 2007, str. 137.
- ↑ Hesiod, Teogonija 154–155. Nije sasvim jasno koje je tačno od ove osamnaestero djece Hesiod mislio da Uran mrzi, svih osamnaest, ili možda samo Kiklope i Centimane. Hard, str. 67; West 1988, str. 7, i Caldwell, str. 37 u linijama 154–160, navode svih osamnaest; dok Gantz, str. 10, kaže "vjerovatno svih osamnaest"; i Most, str. 15 n. 8, navodi "očigledno se misli samo na ... Kiklope i Centimane" a ne na dvanaest Titana. Vidi također West 1966, str. 206 u linijama 139–53, str. 213 line 154 γὰρ. Zašto je Uran mrzio svoju djecu također nije jasno. Gantz, str. 10 kaže: "Razlog [Uranove] mržnje može biti užasan izgled [njegove djece], iako Hesiod to ne kaže sasvim"; dok Hard, str. 67 kaže: "Iako Hesiod nejasan o uzroku svoje mržnje, čini se da ih je mrzio jer su bili strašni za vidjeti." Međutim, West 1966, str. 213 linija 155, kaže da je Uran mrzio svoju djecu zbog njihove "zastrašujuće prirode".
- ↑ Hesiod, Teogonija 159–172.
- ↑ Hesiod, Teogonija 183–199.
