Zemlja (srednji vijek)
Zemlja je bila velika feudalna teritorijalno-politička jedinica u srednjovjekovnoj Bosni i drugim južnoslavenskim feudalnim državama. U bosanskom kontekstu označavala je prostor širi od župe, a uži ili drugačije organiziran od cjelokupne države. Pojam se u historiografiji koristi za objašnjenje unutrašnje podjele Bosanske banovine i kasnije Kraljevine Bosne.[1]
Pregled
[uredi | uredi izvor]Osnovni niz teritorijalne organizacije činile su zemlja, župa, seoska općina i vlastelinstvo. Zemlja je obično obuhvatala više župa i imala je izraženiji politički i geografski identitet od pojedinačne župe. U ranijem srednjem vijeku pojedine zemlje mogle su pokazivati veći stepen samostalnosti. U razvijenom feudalizmu ta se samostalnost postepeno smanjivala, dok su nazivi zemalja često ostajali kao geografske i političke oznake.[1]
Izvori iz 13. stoljeća pokazuju da je bosanska država bila sastavljena od više zemalja i vlasti. Ban Matej Ninoslav u jednoj povelji spominje "zemlje" i "vladanija", što upućuje na složenu unutrašnju strukturu bosanske vlasti.[2] U takvom poretku zemlja nije bila samo administrativna oblast nego i okvir u kojem se oblikovala moć lokalnog plemstva. Njena stvarna uloga zavisila je od odnosa vladara, vlastele i regionalnih političkih prilika.
Primjeri
[uredi | uredi izvor]Među poznate bosanske zemlje ubrajaju se Bosna, Usora, Soli, Hum, Donji Kraji i Podrinje. Soli su bile povezane s područjem današnje Tuzle i s proizvodnjom soli, a kasnije su se u političkom smislu stopile s Usorom.[2] Usora je obuhvatala velik dio sjeverne Bosne i u izvorima se javlja kao prostor s posebnom političkom težinom. Podrinje je bilo vezano za prostor uz Drinu, dok je Humska zemlja obuhvatala područja na jugu i jugoistoku bosanske države. Donji Kraji razvili su se kao zapadna oblast s vlastitim velikaškim porodicama i posebnim političkim položajem.
Zemlja Bosna koja se razvila na današnjem visočkom polju predstavljala je jezgru iz koje se razvijala srednjovjekovna bosanska država. Širenjem državne vlasti naziv Bosna postepeno je dobio šire značenje od prvobitne zemlje. Pojedine zemlje ulazile su i u vladarske titule, što pokazuje da su imale simboličku i političku vrijednost. U kasnijem razdoblju feudalne oblasti velikih porodica djelimično su potisnule stariju podjelu na zemlje. Nakon osmanskog osvajanja sredinom 15. stoljeća stariji nazivi nastavili su se javljati u historijskoj geografiji, ali su izgubili dotadašnju upravnu funkciju.
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 Anđelić, Pavao (1982). Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo: Svjetlost. str. 10, 237–238.
- 1 2 Mutapčić, Edin. "Mjesto i uloga zemlje Usore u državnoj strukturi srednjovjekovne Bosne". Pregled. Univerzitet u Sarajevu. Pristupljeno 4. 5. 2026.
.svg)
